A šta je sa flaširanom vodom?

– ili isečak iz jednog e-maila o kome se vredi zamisliti –

plastic-bottles-largeDakle, za početak da navedem, da su podaci (valjda statistički) uzeti od poznatog nam USA, pa su samim time cene, vrednosti ili šta već, iskazane u USD. Verujem da to neće smetati, da shvatimo ozbiljnost situacije, zbog koje bi trebalo staviti prst na čelo i malo sagledati dogadjaje i iz drugog ugla.

“Flaša vode košta oko 1,5 dolar.
To je 1900 puta više od vode iz vodovoda ukoliko je dovoljno čista da bi se mogla piti.
To sve znači da…
Jedan Amerikanac prosečno potroši 400 dolara svake godine na flaširanu vodu.
Plastična ambalaža, u kojoj se prodaje flaširana voda, proizvodi, u dodiru sa vodom, otrovne hemikalije, kao što su Bisphenol-A (BPA) , koje mogu imati i kancerogeno dejstvo.
Životna sredina je višestruko ugrožena počev od postupka flaširanja vode, transporta, pakovanja pa do deponovanja prazne ambalaže.
2004. godine , samo u SAD-u, prodato je 26.000.000.000 litara flaširane vode.
26.000.000.000 vode je skoro 28.000.000.000 plastičnih flaša u jednoj godini, samo u SAD-u, od čega 86% završi kao otpad.
1.500 plastičnih boca postane otpad svake sekunde.
26.000.000.000 vode takođe znači i skoro 3.000.000.000 litara ulja koje se upotrebi za izradu ovih plastičnih flaša.
To je količina ulja koja bi bila dovoljna za 100 000 automobila u toku jedne godine.
26.000.000.000 vode takođe podrazumeva i 2.500.000 tona carbon dioxide-a,  koji se emituje u vazduh u toku proizvodnje plastičnih boca potrebnih za flaširanje te količine vode.
A takodje i:
$ 100.000.000.000 To je količina novca koju potrošači, svake godine daju za flaširanu vodu. ***(mada prostom računicom 1,5 $ * 26.000.000.000 = 39.000.000.000 $ … ali hajde da ne cepidlačimo, bitna je suština)
***Napomena: to je moja slobodna upadica
Istraživanja pokazuju da se sa tom količinom novca može obezbediti da svi na planeti imaju pijaću vodu u vodovodu i higijensku kanalizaciju.
Ako pijete flaširanu vodu …trošite novac, zagađujete planetu, zagađujete podzemne rezervoare čiste pijaće vode.
Da li svoju flašu sa vodom držite u kolima?
Mislite li da je to baš praktično?
Da li ste znali da temperatura u kolima izaziva da plastična boca u dodiru sa vodom ispušta u tečnost otrovne hemikalije za koje se danas zna da su kancerogene?

Pa čak iako ne držite bocu sa vodom u kolima, pomislite koliko je bilo situacija da ona, pre nego je stigla do vas, bude u okruženju čija temperatura je mogla da dovede do stvaranja toksičkih materija u vodi.
water-filter3Postoje drugi načini da pijemo čistu vodu, a da to pri tome nije flaširana voda. Prečišćena voda čuva našu planetu, a ujedno i novčanik.”
Kao što sam već napomenula, ovo je isečak iz e-maila za koji, da budemo iskreni, nisam proveravala navedene podatke o izvoru ovih tvrdnji. Ali, mislim da to nije ni  toliko važno. Činjenica je da kada se gleda iz gore navedenog ugla, čovek se zapita, zar nema istine u tome?
Ja polazim od toga da mi kod kuće pijemo česmovaču, ili da prevedem, vodu iz vodovoda. Neki se na to zgražaju, a neki slede isti primer. Zašto? Kao prvo, mnogo je skupo izdvajati iz novčanika za svakodnevne potrebe organizma za vodom, po glavi ukućana preporučeno najmanje 1,5 litara dnevno. Da se ne ubacujem sada sa računicom o trošku na dnevnom, a kasnije i mesečnom, pa godišnjem nivou. Kao drugo, koliko li je zaista ta “izvorska” voda u flašama zdravija, uvek sam se pitala…a sada sam donekle dobila potporu svojoj sumnji. Istina jeste da je analizom nekih izvora vode sigurno potvrdjeno da je ista puna minerala i ostalih potrebnih, da laički kažem, materija. E sad, sigurno puno malih čikica čuči ispod tog istog izvora sa praznim plastičnim bocama i čeka da napuni dovoljno za prvu isporuku kupcu!??? Halo, o čemu govorimo? Ta voda je puna toga čega je puna, zato što prolazi kroz niz prirodnih filtera, za koje, verujem, ostaje uskraćena kada se krene u “masovno” punjenje boca za tržište. Toliko o prirodnim izvorima vode…
Šta dalje reći, sigurno da ima nešto istine i u tome da voda iz  vodovoda baš i nije totalno pogodna za naše zdravlje. Ali ako treba da biram, biram tu vodu. Još jedino razmišljam o nekom bokalu za prečišćavanje vode, ili kada finansije dozvole, neki drugi način filtriranja iste. Do tada, dobra će nam biti i ova naša subotička voda, puna hlora, a što bi neki rekli, koji dodju u posetu iz brdskijih krajeva,  i puna peska.

4 thoughts on “A šta je sa flaširanom vodom?

  1. Nešto slično sam video na Diskaveriju, ali nije bila reč o vodi nego o običnoj pljeskavici. Neki tip je dokazao da proizvesti jedan običan Hamburger znači debelo zagaditi našu okolinu, prirodu. Izračunao je od „livade pa do trpeze“, svaku fazu na putu do naših ustiju. Počeo je sa oranjem njive a za to treba nafte koja zagadjuje, ali treba i naftu proizvesti… tu su i mašine koje mazut preradjuju u naftu i naftne derivate, mašinerija koja vadi naftu, treba proizvesti i mašineriju koja vadi naftu… Ja sam sada išao unazad od onog traktora, dakle od traktora koji ore zemlju treba krenuti napred. Na kraju ispada da se možemo nedelju dana vozikati na relaciji Subotica Palić i nazad a da ni blizu nismo zagadili vazduh i okolinu kao što to čini jedan običan hamburger :mrgreen:

  2. Istina jeste da je i ovo „malo“ naduvano…ali barem malo istine ima u tome. U suštini, tekst mi se dopao, jer sam osetila podršku da je bolje da i dalje pijem vodovodsku vodu 😉 E sad, o zagadjivanju i šta je zdravo šta nije, moglo bi se diskutovati do u nedogled, jer što je juče bilo nezdravo, ne znači da će i sutra biti…

Leave a Reply to andrej Cancel reply

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.